Moldavija

(Zastava);             (Grb)

Službeni jezik:; moldavski  i ruski                                                                              Glavni grad:; Kišinjev                                                                                         Površina: 33.843 km²                                                                                            Stanovništvo: 4.431.570
Valuta:; moldavski leu (100 bana)                                                                      Vremenska zona:; UTC +2UTC +3 ljeti
Internetski nastavak:; .md                                                                                            Pozivni broj:; 373

Moldavija - država na istoku Europe, graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar.Klima je umjereno kontinentalna, s vrućim ljetima i hladnim zimama.

Povijest

U 1. tisućljeću prije Krista područje Moldavije nastavali su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. stoljeća dio Moldavije je pod vlašću Rima, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. st. Uliči i Tiverci.Od 9. do 13. st. bila je u sastavu Galičko-Volinskog kneštva i Kijevske Rusije. 1359. godine utemeljeno je neovisno Moldavsko kneštvo na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode Stjepana III. Velikog kada se uspješno suprostavlja napadima s poljske, ugarske i osmanske strane.Moldavija je bila često poprište sukoba od 1711. do 1812. između Osmana i Ruskog carstva.Godine 1917. do 1918. dio Moldavije zauzimaju sovjetske postrojbe, a u veljači 1918. Rumunjska (Besarabiju). 1940. Rumunjska prepušta Besarabiju čime se uspostavlja Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U 2. svjetskom ratu bila je pod rumunjskom i njemačkom okupacijom, 1944. zauzimaju je Sovjeti.27.08.1991. Moldavija se izborila za neovisnost raspadom SSSR-a.

Geografija

Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Bălăneşti (429 m.). Na jugu zemlje nalaze se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Bălţi i uzvisinama do oko 300 metara.Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Mješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.

Stanovništvo

Sastav stanovništva u 1989. Od oko 3,380,000 stanovnika većina (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.

Kišinjev (Mold. Chişinău) je glavni grad Moldavije, 657 300 stanovnika. Osnovan je u 15. stoljeću na jednom od pritoka Dnjestra, danas okuplja gotovo polovinu moldavskog ukupnog urbanog stanovništva. Ponovno izgrađen nakon teških razaranja u 2. svjetskom ratu, glavni je grad, industrijsko i trgovačko središte Moldavije na cestovnom i željezničkom smjeru prema ukrajinskoj luci Odesa na Crnom moru.

Većina teritorija je brežuljkasta sa zelenim dolinama i brdima. Plodna i raznovrsna struktura tla praktično se nudi kao vrlo pogodna za proizvodnju vina. Cak i oblik Moldove ima oblik grozda, koji je postao i simbol ove zemlje. Moldovska vina su posjetnica i ponos. Njihov brežuljkast krajolik bogatog tla, tople klime, kao i brojne rijeke i blizina Crnog mora doprinose izvrsnoj kvaliteti moldovskih vina. Republika Moldova dijeli se na četiri posebne vinorodne regije: sjevernu, središnju, južnu i jugoistočnu, koje se dalje dijele na devetnaest manjih vinogradarskih područja, od kojih su najpoznatija Cahul. Taraclia, Codru,

Romanesti, Ciomai, Purcari, Hancesti...

Automobilom kroz vinski podrum

 Jedna od moldavskih turističkih atrakcija su podzemni vinski gradovi. Prave ulice između vinskih polica ugrađenih u zidove protežu se u vinskom podrumu Cricova u dužini od 100 kilometara. Na nekim mjestima moguće je provesti se i osobnim automobilom. U Cricovi i Milestii Mici (50 km podzemnih hodnika) čuva se više od milijun boca, i moguće je naći primjerke iz 1902., kolekcije pohranjene imeđu dva svjetska rata, iz 50-ih godina, vina koja leže u nadaleko poznatim bačvama iz kvalitetne moldavske hrastovine, itd. Za turiste su organizirane kušaonice i trgovine.U Moldaviji je oko 29 poznatijih vinarija, a grožđe se uzgaja na 142 tisuće hektara. Brežuljkast krajolik, bogato tlo, topla klima, brojne rijeke i blizina Crnog mora doprinose izvrsnoj kvaliteti vina, koja su na glasu još od vremena stare Grčke. Moldavski chardonnay, sivi pinot i mirisavi traminac može se kupiti i kod hrvatskih trgovaca vinima. Proizvode se i odlični cabernet souvignon, merlot i druga.